недеља, 17. децембар 2017.

NAJLEPŠE SU ZORE NAD MOJOM STUDENICOM



Najlepše su zore, nad mojom Studenicom, kada se budi svaki list na vetru, i treperi svojom lepotom pleni Borova šuma i daje čistotu i opojni miris svežeg Bora koji mami i opija svojom lepotom,dišemo punim plućima u unosimo u sebe svu lepotu i toplinu Borove šume i odmaramo dušu i srce, i svoje oči gledajući i diveći se manastiru Studenici, kako ponosno prkosi vremenu i sjaji neverovatnom lepotom i otmenošću, budi u našim dušama neverovatnu lepotu i sreću, jer smo opijeni lepotom i svetošću tako velike svetinje, kao što je manastir Studenica.

Srećni smo i imamo u srcu veliku blagodet, kada se približavamo manastiru Studenici, kada ulazimo u tako veliku svetinju i približavamo se Bogu, sa ogromnim strahopoštovanjem prilazimo svetinji i molimo se za zdravlje i pokoj duše naših najmilijih rodjaka, i u tišini manastira Studenice osećamo neverovatan mir, i spokojstvo svoje duše,osećamo da smo se približili jako Bogu i postajemo i mi deo manastira Studenice, postajemo deo crkve, postajemo i mi manastir Studenica, jer Bog je u nama, u našoj duši u našim srcima, mi smo Bog, jer Bog je u nama. Najlepše su zore i svitanja , iznad manastira Studenice, kada se Sunce kupa sa zorom.

Autor: Dragana Radenković

недеља, 3. септембар 2017.

NOVI PROPISI ZA VIŠE BEBA, VEĆA PRAVA ZA MAJKE SA SELA (VIDEO)



Majke koje žive na selu i rade u poljoprivredi do sada nisu imale nadoknadu za vreme porodiljskog bolovanja i druga prava koja imaju zaposlene majke u Srbiji. Novi Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom trebalo bi to da promeni i izjednači ih sa zaposlenim majkama. Osim toga ovaj propis doneće i znatno veće naknade za rađanje dece.

Od kada je svanulo Veronika Tomić je na nogama. Nakon što zbrine stoku, skuva ručak, pospremi kuću, čeka je troje dece da im se posveti. Tako, kaže, puni baterije za naporan rad.

"Odricanja su ogromna, nema odmora, nema bolesti, nema praznika. Podela poslova ne postoji, nema muških i ženskih poslova, svi radimo sve", kaže Veronika.

Žene koje rade na selu uglavnom su, pokazuje praksa, više nego u gradovima, ekonomski zavisne od mušakarca. Tu sliku poljoprivrednica treba da promeni novi Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom.

"Sada svaka osiguranica, dakle ona koja je u poljoprivrednom domaćinstvu a najmanje je dve godine pre porođaja imala zdravstveno osiguranje, ona stiče potpuno ista prava kao žena koja radi u privrednom subjektu u javnoj instituciji. Izuzetno je značajno i to da je obuhvat žena do kojih dolaze finansijska sredstva veći. To su pre svega one žene koje rade privremene i povremene poslove najmanje 18 meseci, žene koje su angažovane ugovorom o delu – one se potpuno izjednačavaju sa onim ženama, onim majkama koje su zapravo u stalnom radnom odnosu", objašnjava ministarka bez portfelja zadužena za demografiju Slavica Đukić Dejanović.

Osim toga, demografi savetuju – kako bi se podstakao natalitet treba da se povećaju finansijska sredstva pri rođenju deteta.

Novi propisi predviđaju: Porodice bi od sledeće godine trebalo da dobiju jednokratnu pomoć za prvo dete od 100.000 dinara. Prema najavama, povećaće se dodaci i za drugo, treće i četvrto dete. Udruženje "Roditelj" imalo je i svoje predloge.

"Za drugo i treće dete nije mnogo podignut limit. Tu je, međutim, jedan od problema na koji smo mi ukazivali, ali nije usvojeno – da se za drugo i treće dete isplaćuju u 12 rata, a ne 24 zato što kada to podelite na 12 rat,a ta mesečna rata ima smisla za sve one potrebe majke kada se porodi, kada dođe dete u kuću", rekla je Gordana Plemić iz Udruženja "Roditelj".


Umesto povraćaja PDV-a, novim zakonom predviđena je jednokratna naknada svakom novorođenčetu od 5.000 dinara. Nadležni smatraju da je to rešenje pravičnije nego povraćaj PDV-a.

"Samo oni roditelji koji su se prosto snašli, imali vremena da prikupe račune, da sačekaju malo po redovima, dobijali su povraćaj novca. Sada u ovoj situaciji prosek od ukupne sume novca koja je na raspolaganju biće oko 5.000 dinara za svaku bebu i mislimo zaista da je to neuporedivo korektnije", ističe ministarka Slavica Đukić Dejanović.

Da se o Zakonu, na Vladi, izjasne resorni ministri očekuje se za nekoliko nedelja, da ga brane pred poslanicima do kraja godine. Od 2018. trebalo bi da se primenjuje.

Izvor: RTS

уторак, 25. јул 2017.

POŽAR U STUDENICI POD KONTROLOM (VIDEO)



Požar Studenici koji je juče zahvatio oko 50 hektara niskog rastinja i borove šume je pod kontrolom.

Jak vetar vatrogascima je otežavao gašenje pa se vatra širila, ali manastir i naselja nisu bili ugroženi.

Požar je lokalizovan, u gašenju je pomogla kiša, 62 vatrogasca iz Novog Pazara, Kragujevca, Kruševca, Jagodine, Raške i Kraljeva je na terenu.

Šumski požar koji je izbio kod Kamenjana u potpunosti je pod kontrolom, a tome je doprineo pljusak koji je jutros pao, rekao je načelnik sektora za vanredne situacije Raškog okruga Radoica Kočović.

Kako kaže, ostalo je da se dogase panjevi i da se dežura, da ne bi eventualno požar ponovo izbio.

недеља, 16. јул 2017.

OD KOJIH POSLOVA SRBI BEŽE I KADA SU NEZAPOSLENI?!


Leto stiglo, a berača nigde. I tesare i vodoinstalatere ćemo svećom tražiti, kao što se sada zaobilaze teški građevinski, rudarski, poljoprivredni poslovi, a i sezonski poput drvoseče i berača. Uprkos dobroj zaradi. A 16,5 odsto mladih niti radi niti se školuje.


Prema najnovijim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), u Srbiji je registrovano oko 676.000 nezaposlenih, od kojih su trećina mladi, ali zato NSZ godinama beleži poslove koje niko neće da radi bez obzira na to kako su plaćeni. 

Generalno, nezaposleni iskazuju slabije interesovanja za obavljanje teških fizičkih poslova u oblasti poljoprivrede, rudarstva, građevinarstva, kod kojih se traži i odgovarajuća zdravstvena sposobnost, rekli su Sputnjiku u NSZ.

Najčešće se zaobilaze poslovi terenske prodaje — akviziteri, agenti osiguranja, trgovački zastupnici… Jedan od razloga za to je što je plaćanje tih poslova na procenat od realizovanih ugovora uz veoma mali ili nepostojeći fiksni deo, a isplata se obavlja tek nakon naplate proizvoda. Taj posao odbija i zbog velikog područja koje treba obuhvatiti terenskim radom, objašnjavaju u NSZ.

Nezaposleni, kažu, odbijaju posao i kada im ponude loše uslove, odnosno kada je plata ispod prosečne za te poslove na regionalnom nivou, ili su uslovi rada ispod standarda za to zanimanje, ali i zbog neplaćanja prekovremenog rada.

I poslovi bez preciziranog radnog vremena, kada se ne zna koliko vremena će se provesti na poslu, hoće li se imati slobodna subota, nedelja, praznik, takođe su na crnoj listi.

Nepopularna je i praksa da ste na primer kod istog poslodavca i računovođa i sekretarica, administrativac, kafe kuvarica, čistačica… Izbegavaju se, dakle, situacije kada poslodavac očekuje da se obavlja više različitih poslova, kada firmi treba „čovek za sve“, rekli su Sputnjiku u NSZ.

Situacija je slična i kod sezonskih poslova, pa iako su relativno dobro plaćeni, oni koji imaju potrebu za dodatnom radnom snagom teško dolaze do nje. To se ponajviše odnosi na poslove na građevini, posebno one poput iznošenja šuta. Teško je doći i do berača voća i povrća, pastira, drvoseča.

Poljoprivrednici muku muče da unajme radnike, iako je najmanja dnevnica oko 2.000 dinara. S ulaskom Rumunije u EU prošlo je i vreme jeftine radne snage koja je svakog leta nalazila posao na poljoprivrednim gazdinstvima u Srbiji.

Drvoseče u letnjoj sezoni mesečno mogu da zarade oko 1.000 evra, ali zbog teškog rada u teškim vremenski uslovima većina taj posao zaobilazi. I čuvanje ovaca se plaća između 200 i 600 evra mesečno, ali ni to nije dovoljno da bi se neko latio čobanskog štapa.

Interesantno je da su i pre četiri godine nepopularna bila ista zanimanja, tako da su deficitarni i tad kao i sada bili varioci, drvoseče, zidari, rudari, teški fizički poslovi u poljoprivredi i akviziteri i menadžeri prodaje.

Zanimanjima za koja na birou za zapošljavanje nema zainteresovanih, uskoro bi mogli da se pridruže i zidari, tesari, armirači, keramičari i vodoinstalateri. Naprosto interesovanje za upis u škole koje obrazuju takav kadar je izuzetno slabo, uprkos tome što je reč o poslovima bez kojih se ne može i iako firme za neka od tih radnih mesta nude zaradu između 50.000 i 100.000 dinara.

Ove godine u celoj Srbiji upisano je samo deset zidara, osam tesara, četiri armirača. Direktorka Građevinske škole Beograd, jedine ustanove u Srbiji koja školuje građevinske zanatlije, Dragana Radovanović, ocenila je nedavno da vodoinstalatera u Srbiji uskoro više neće biti, jer je poslednji završio školu pre tri godine.

Već decenijama nema nijednog učenika na smeru staklorezača i kamenorezača, ističe ona. Građevinske firme nas stalno zovu i traže učenike koji su pohađali našu školu za sva ova zanimanja, ali mi nemao koga da pošaljemo na posao, objasnila je ona.

A po rečima direktora Nacionalne službe za zapošljavanje Zorana Martinovića, u Srbiji je nezaposleno 31,2 odsto mladih, što je 2,5 puta više od opšte nezaposlenosti. Evropski prosek nezaposlenosti mladih je oko 18,5 odsto. Pritom, u Srbiji oko 16,5 odsto mladih, niti radi, niti se školuje, upozorio je Martinović.

Izvor: Sputnik

субота, 6. мај 2017.

MIT KOJI ŽIVI SAMO U SRBIJI; TROŠIMO MILIONE NA NJIH A NEMAJU NIKAKAV UČINAK?



Protivgradne rakete koje spasavaju useve i automobile, a za njih se iz budžeta izdvajaju milioni čist su – mit! Gađanje neba em je skupo, em skoro da je statistička greška da neka raketa i posluži svrsi, smatraju naučnici.
- Protivgradne rakete ne samo da su prevaziđene, nego nikad nisu ni dokazane – kaže za "Blic" glavni i odgovorni urednik Centra za promociju nauke, fizičar dr Slobodan Bubnjević.

Prema njegovim rečima, ovaj sovjetski izum, u Evropi se ni ne koristi.

- Radi se o jakom efektu slučajnosti, u pitanju je pseudonaučna metoda. Već decenijama nema nijednog naučnog rada koji potvrđuje njihov efekat - tvrdi Bubnjević.


- Grad na kontinentu, u našem delu sveta, pada često, kad nastane uzlazni drift koji pola sata diže kristale uvis, do 10 kilometara, nekad padne vrlo razorno, ali se vrlo često i ospe pri padu kroz tople slojeve. Potpuno nasumice. Bio oblak gađan, pogođen ili ne. Protivgradna raketa je totalni mit, koji, uzgred, živi samo kod nas u Srbiji - objašnjava on.

Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Jugoslav Nikolić kaže da su potrebne ozbiljne naučne analize koje bi dokazale da li protivgradne rakete imaju eketa ili ne.

Rešenje su mreže

- Sve zemlje sveta tvrde da su i najsavremenije metode, koje se koriste za grad, efikasne samo 30 do 50 odsto. Nauka i struka treba da se izjasne o tome i da se uradi ozbiljna analiza, jer je komplikovano veštački uticati na vreme - kaže Nikolić.

On kaže da i naše komšije u Hrvatskoj, takođe, koriste protivgradne rakete, a da se u drugim evropskim zemljama koriste avioni iz kojih se ispaljuju rakete.

Dr Slobodan Bubnjević, međutim, kao najbolja zaštitu protiv grada preporučuje mreže koje su se, kako je naveo, pokazale kada je reč o voćnjacima i krupnim zasadima.

Izvor: Blic

уторак, 31. јануар 2017.

"ZAVIČAJU MOJ VOLJENI"

Studenico moja mila reko
ja sam sada od tebe daleko
svake noći ja za tobom patim
i čekam dan kad ću da se tebi vratim.

Radočelo ti planino stara
reci  meni dal me draga vara
dal me vari ili me još čeka
da joj dođem negde iz daleka.

Selo moje najlepše u kraju
dal devojke za mene još pitaju
nigde srcu ko u tebi nije
doći ću ti se ja što prije.

Autor: poznat redakciji